info@spcuracao.com
+5999.737.9988

Geraldine's blog

Hende loko den bario!

Bon siman na tur mi fiel lesadónan! Wèl ta masha hopi kos tin den tapara e dianan aki, keremi, mi ta trahando tempu pa mi analisá kada un di nan pa mi duna bo un bon konseho. Esei ta un prinsipio masha haltu den mi bida I mi ta hasi tur loke ta na mi alkanse pa mi yuda mi pueblo ku informashon. E tema di e siman aki ta algu ku kisas bo no ta paga tinu n’é, pero a bira tempu pa bo hasié pa motibu ku e ta prekupashon di tur bario rònt mundu!

Pregunta: abogado Scheperboer, bondia i felis siman hopi bendishon pa bo i mi ta spera di mira bo den elekshon binidero. Mi ta biba den bario di pariba hopi tempu kaba; mi ta mira hende bin i bai i semper a biba bon ku bisiña. E bisiña p’abou tin un yu hòmber ku su kabes no ta masha bon. E ta hopi agresivo i sigur 4 biaha den un luna polis ta bin na nan porta. E gai aki ta buska problema ku bisiña i ku su famianan tambe. Poko dia nan ei el a menasá mi yu muhé, mi a bisa su mama, nos a bai polis i nèt nèt nada no a sosedé. Mi no ta sinti mi sigur mas, pasó ora su lokura lanta i e ta bin mi kas, kiko awor?

Danki pa e pregunta, i sigur unu di pone hopi atenshon na djé, pasó den pasado a sosedé ku ta tin insidente hopi tristu den bario. Lagami ta bon kla riba e punto ku nos niun no tin mag di tuma lei den nos mes man!. Mi  no konosé sirkunstanshanan rondó di e kaso aki, pero lo mi trat’é en general.

Ta asina ku nos kódigo sivíl ta bisa ken ta responsabel pa yu, trahadó, ets, ets. Pero tambe nos polisnan ta esnan ku mester sòru pa òrden, seguridat i trankilidat públiko.Den kaso ku tin un hende ku tin un debilidat mental den bario, i bisiñanan ta sinti nan mes intimidá, e promé porta pa bati na dje, ta di su mayornan, kasá of esun responsabel, dependé si ta trata di ménor di edat si òf no. Si esaki no ta yuda ta bon pa bati na porta di nos polisnan i si akaso tin intimidashon personal duna un keho mesora serka e polisnan.

Den kaso ku ní famia ni polis no ta solushoná e problema, semper un suidadano por aserká Ministerio Públiko i hinka su keho kontra di e persona aden.

Si akaso e hende debil/of di kabes aki kometé un delito of okashoná daño na bo persona òf propiedat, semper bo por kuminsá un kaso sivíl kontra di e persona pa daño i perhuisio. Sea ta hiba su mama, tata, kasá of e mes dilanti; en todo kaso esun ku ta responsabel pe.

Ta bon pa ilustrá ku tur hende ta “wettelijk aansprakelijk”( esta ku por responsabelisá tur hende mediante lei pa daño ku e okashoná), of esun ku e ta responsabel p’é.

E persona ku tin un defisiensia mental, no por  skonde tras di “ontoerekingsvatbaarheid” (imunidat legal) pasó jurisprudentie (kasonan di pasadó ku ta registrá pa korte) a stipulá ku por hañ’é  responasbel tòg.

Pues ja bo sa, no mester warda “baka hoga na pos”, pa awero  ora ta “lat yora malai” Korda nos ta yegando kulminashon di temporada di Karnaval 2017 ban gosa nos fiesta kultural ku konsenshi!

Leave a Reply